Homo sapiens

Naziv Homo sapiens prvi je upotrijebio Carl von Linnè još davne 1758. godine, u svom djelu "Systema Naturae", ispravno smjestivši današnju ljudsku vrstu među primate (pored majmuna).

Neandertalci su, iako možda malo robustniji i dlakaviji, već imali dosta sličnosti s današnjim ljudima. Zato ih danas dio znanstvenika smatra podvrstom Homo sapiens neanderthalensis, odnosno ogrankom iste vrste kojoj i mi pripadamo (Homo sapiens). Neko su vrijeme obje vrste, i neandertalci i sapiensi, živjele istodobno, ali prije nekih tridesetak tisuća godina neandertalci su potpuno nestali, izumrli, dok su sapiensi, očito uspjevši se bolje prilagoditi novonastalim uvjetima, preživjeli do danas.

Razvoj naše podvrste Homo sapiens sapiens, u odnosu na prethodnike, bio je razmjerno brz. U Europi smo se pojavili prije približno 40 000 godina (u Africi i puno prije) i jedina smo preživjela vrsta hominina. Svi današnji (moderni) ljudi pripadaju ovoj podvrsti. Prvi moderni ljudi živjeli su nomadski, od lova i prikupljanja bilja za prehranu. Međusobno su se sporazumijevali govorom. Prvi su stvarali umjetnost, o čemu svjedoče špiljski crteži iz špilja Altamire u Španjolskoj i Lascaux u Francuskoj.

Najpoznatiji moderni čovjek je takozvani "Kromanjonac", čovjek iz Cro-Magnona, nalazišta u Francuskoj. To je bio visoki pleistocenski čovjek, snaže tjelesne građe, čiji je izgled lica bio vrlo sličan današnjem čovjeku. Poznata nalazišta još su i u Rumunjskoj (Peştera cu Oase), Češkoj (Mladec, Prědmost) itd.