Drago Kamenje
Svaki je mineral lijep i zanimljiv na svoj način, ali ipak su najpopularniji, najpoznatiji i najtraženiji minerali iz grupe dragog kamenja. Od nekoliko tisuća vrsta minerala, široj javnosti je poznato tek 30-ak koji se cijene kao drago kamenje. Najpoznatiji među njima su dijamant, rubin, smaragd, safir, topaz, ali i kalcedon, žad, granat, ahat, malahit, tirkiz, lazurit itd. Ipak, najpoželjniji i najskuplji dragi kamen je dijamant. Proučavanjem dragog kamenja, odnosno dragulja, bavi se gemologija.
Drago kamenje vrednuje se prema tvrdoći, čistoći, prozirnosti (bistrini), boji i rijetkosti. Vrijednost dragog kamena povećava se ako on, uz izgled (ljepotu), ima i neki neobični optički fenomen ili slavnu prošlost. Kristali cijenjeni zbog tih karakterstika, zbog svoje posebno lijepe boje dodatno se bruse i poliraju kako bi se ta njihova ljepota i optička svojstva još više naglasila, zbog čega se koriste za izradu nakita i ukrasa. Težina dragulja, o čemu ovisi i njihova cijena, mjeri se u karatima (0,2 grama). Pažnja! Ove karate ne treba poistovjećivati s karatima kojima se izražava čistoća zlata!
Vrlo su cijenjeni i tzv. organski dragulji – jantar, koralj, slonovača, kornjačevina i biseri, nastali također u prirodi, ali djelovanjem živih bića, bez utjecaja geoloških procesa, pa ih se ne smatra mineralima. Ipak, ukrasni predmeti i nakit izrađen od njih isto su vrlo vrijedni. Danas se mnogi dragulji proizvode umjetnim putem. Izgledom nalikuju prirodnim, ali su znatno jeftiniji od njih. Takve dragulje nazivamo sintetskim draguljima.
Drago kamenje koje se zbog nečistoća ne može koristiti za izradu nakita koristi se zbog izuzetne tvrdoće i kvalitete za dijelove satova i preciznih instrumenata, za oštrice alata za rezanje i bušenje, te kao materijal za brušenje.
Dijamant
- boja: bezbojna, žuta, smeđa; rijetko zelena, plava i crna
- tvrdoća: 10
- gustoća: 3,50-3,53 g/cm3
- kemijski sastav: C, kristalizirani ugljik
- indeks loma svjetlosti: 2,417 - 2,419
- disperzija svjetlosti: 0,044 (0,025)
Najpoznatiji, najpoželjniji i najskuplji mineral je dijamant. Ime je dobio prema grčkoj riječi adamas što znači neslomljiv. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi, ima jaku refleksiju, većinom je neproziran i taman. Nastaje kristalizacijom u magmi u velikim dubinama Zemlje pod vrto visokim pritiskom. Zbog svojih dobrih optičkih efekata, najveće tvrdoće i prekrasne bistrine smatra ga se kraljem dragulja.
Vrijednost dijamanata određuje se klasifikacijom po boji, čistoći, obliku, vrsti brušenja i težini. Najcjenjeniji su posve bezbojni i bistri primjerci, dok su oni žućkasto obojeni nešto manje vrijednosti. Dijamanti se javljaju i u plavoj, zelenoj ili nježno ružičastoj varijanti, ali iznimno rijetko. Najčešće se bruse u obliku koji se naziva briljant.
Dijamant, iako najtvrđi mineral, sastoji se od samo jednog elementa, čistog ugljika, baš isto kao i najmekši mineral, grafit, koji se također sastoji samo od čistog ugljika. Međusobno se ipak razlikuju načinom povezivanja tih atoma. Naime, kod dijamanta atomi su povezani čvrstim vezama stoga je dijamant najtvrđi od svih minerala. U grafitu su atomi ugljika povezani slabijim silama i zato kada grafitom stružemo po papiru on ostavlja crni trag. Zbog toga se grafit upotrebljava za izradu grafitnih mina u proizvodnji olovaka.
