Dinosauri

Najpopularnija bića geološke prošlosti nedvojbeno su dinosauri - kopneni gmazovi koji su obilježili središnje razdoblje geološke prošlosti, mezozoik. Bili su dominantna životinjska skupina toga razdoblja, pa se zato mezozoik često naziva i „dobom dinosaura“. Riječ dinosaur, “strašni gušter”, izvedena je od grčkih riječi deinos, strašan i sauros, gmaz. Uvriježeno je mišljenje da su dinosauri bili velika, troma i zastrašujuća bića. No, niti su svi dinosauri bili veliki, niti strašni. Bilo ih je malih i brzih trkača, sporih, tromih divova, mirnih, ali i vrlo agresivnih, opasnih čudovišta. Neki su bili "ukrašeni" krestama, pločama, bodljama i sl.

Prvi dinosauri pojavili su se početkom mezozoika, u trijasu (prije otprilike 250 mil. g.), najbrojniji su bili u juri (prije nekih 150 mil. g.), a zadnji dinosauri živjeli su u kredi (prije 60-ak mil. g.). Njihova je vladavina trajala oko 160 milijuna godina. Svi su izumrli prije 66 milijuna godina, nakon katastrofe koja je zadesila naš planet. Posljedica te katastrofe je masovni nestanak vrsta. Tada su nestali svi dinosauri, mnogi morski i leteći veliki i mali gmazovi, ali i mnoge, mnoge druge životinje i biljke.

Iako su dinosauri izumrli davno, desecima milijuna godina prije pojave ljudske vrste, o njima i njihovu postojanju danas znamo mnogo zahvaljujući mnogim dosadašnjim otkrićima. Na Zemlji je u vrijeme pojave prvih dinosaura postojao samo jedan golemi kontinent, Pangea. Klima je bila blaga i topla. Prostranim plodnim ravnicama vijugale su velike, spore rijeke... Kada se Pangea sredinom jure počela raspadati na današnje kontinente, dinosauri su već bili naseljeni na svim njezinim dijelovima. Zato se nalazišta dinosaura mogu pronaći po cijelom svijetu, a sve je više dokaza da je tih strašnih guštera bilo i na tlu današnje Hrvatske!

U početku su dinosauri bili su maleni, lagani dvonošci, mesožderi. Kako je mezozojska klima postajala toplija i vlažnija od današnje, bujale su šume prepune hrane za njih, pa su tako s vremenom oni postajali sve veći. Dvije su velike skupine dinosaura: Saurischia, dinosauri s kukovljem sličnim gmazovima i Ornithischia, dinosauri s kukovljem sličnim ptičjem. U svakoj od tih grupa mnoštvo je izgledom različitih dinosaura.

Gmazovi su u mezozoiku zauzeli sve životne prostore, kopno, more i zrak. Oni gmazovi koji su se prilagodili životu u moru (ihtiosauri i plesiosauri) ili zraku (pterosauri) nisu dinosauri! Niti jedan dinosaur nije mogao plivati ili letjeti. Pogrešno je sve velike mezozojske gmazove nazivati dinosaurima samo zato što su živjeli u isto vrijeme. Dinosauri su samo kopneni gmazovi!

Danas je poznato 50-ak porodica, oko 500 rodova i više od tisuću vrsta dinosaura. Broj otkrivenih rodova i vrsta dinosaura stalno se povećava. Pronađenim dinosaurima paleontolozi daju latinizirana imena koja uglavnom upućuju na neku njihovu osobinu. Tako npr. Deinonychus znači strašna kandža, Tyrannosaurus gušter tiranin, Velociraptor hitri razbojnik, Triceratops trorogo lice, Oviraptor jajokradica itd.