Kristali

U mineralogiji pod pojmom kristal podrazumijevamo prirodnu čvrstu tvar pravilnog geometrijskog izgleda i pravilne unutarnje građe. Zahvaljujući pravilnom unutarnjem rasporedu atoma (tzv. kristalna rešetka) stvaraju se glatke vanjske plohe kristala. Isti mineral može se razviti u različitim kristalnim oblicima. Za određivanje kristala koristi se instrument goniometar kojim se mjere kutevi između dviju određenih ploha. Svi kristali su simetrijska tijela, pa ih prema njihovoj simetričnoj građi razvrstavamo u sedam sustava.

Kristali mogu biti samostalni, pojedinačni, ali se ponekad razviju tako da dva ili više pojedinačnih kristala simetrično srastu. Takve kristale nazivamo sraslaci ili blizanci. Nastajanje sraslaca odvija se prema određenim pravilima, tzv. "zakonima sraštanja" (spinelski, karlovarski, brazilski itd.). Sraštanje više pojedinačnih kristala zajedno nazivamo mnogostrukim sraslacima. S obzirom da u prirodi ne postoje isti uvjeti u kojima rastu kristali, ne postoje niti dva ista kristala. Nedostatak dovoljnog prostora za rast kristala odražava se raznim nedostacima kristala ili njihovim neuobičajenim oblicima. Kristali se razlikuju svojim izgledom. Neki su kockasti, neki igličasti, vlaknasti itd. Što se tiče veličine, kristali mogu biti od mikroskopskih do metarskih dimenzija. Ipak, najčešća veličina kristala je nekoliko centimetara. Oblik i veličina kristala ili kristalnog agregata čine habitus svakoga kristala. Mnogi kristali imaju važnu ekonomsku primjenu, a oni posebno lijepi režu se i bruse kao dragulji, pa ih se koristi u izradi nakita i ukrasnih predmeta.

Kristal

Riječ kristal potječe od grčke riječi kryos što znači ledeno hladan jer su starogrčki učenjaci mineral kremen prozirac (tzv. gorski kristal) zbog njegove bistrine i prozirnosti smatrali ledom koji je toliko smrznut da se više ne može rastopiti. Stručni izraz "kristal" kojim se opisuju minerali lijepo razvijenih, pravilnih ploha počeo se koristiti tek u 17. stoljeću i do danas je ostao u upotrebi. Sredinom 20. stoljeća naš znameniti mineralog Fran Tućan pokušao je zamijeniti riječ kristal hrvatskom riječju ledac, ali unatoč njegovim nastojanjima ona nije opstala u hrvatskoj mineraloškoj terminologiji, pa je i dalje u upotrebi riječ kristal. Znanstvena disciplina koja proučava kristale je kristalografija.

Simetrijska tijela

Kristali se određuju prema odnosima svojih osi i kutevima između njih. Prema njihovoj simetričnoj građi možemo ih razvrstati u 7 sustava, od kojih svaki od njih ima svoje pravilnosti. Razlikujemo: kubični, tetragonski, rompski, monoklinski, triklinski, heksagonski, trigonski.


Tri su elementa simetrije: centar simetrije, ravnina simetrije i os simetrije, a moguće su samo 32 kombinacije simetrijskih elemenata po kojima se razlikuju 32 klase kristala.

Siderit
Siderit
Beril
Beril
Amazonit
Amazonit
Halit
Halit
Skolecit
Skolecit
Muskovit
Muskovit
Vivianit
Vivianit
Fluorit
Fluorit
Korund
Korund
Galenit
Galenit
Pirit
Pirit
Apofilit
Apofilit
Hematit
Hematit
Siderit
Beril
Amazonit
Halit
Skolecit
Muskovit
Vivianit
Fluorit
Korund
Galenit
Pirit
Apofilit
Hematit