Pojmovnik

afel (aphel)

Zamišljena točka na Zemljinoj putanji (u svemiru) u kojoj se Zemlja prilikom eliptičnog kruženja oko Sunca najviše udalji od njega. Danas Zemlja prolazi kroz afel početkom srpnja.

arhaik

Geološko razdoblje koje je počelo pojavom života na Zemlji prije nekih 4 milijarde godina, a završilo prije 2,5 milijarde godina.

artefakt

rukovotorina; u paleoantropologiji i arheologiji to je naziv za predmete koje su stvorili ljudi, a izrađeni su od kamena, kosti, drva i sličnih materijala

astenosfera

Dio Zemljina plašta (tzv. srednji plašt). Prostire se ispod litosfere nekoliko stotina kilometara u dubinu. Sastoji se od uglavnom rastaljenih stijena. Pretpostavlja se da u ovoj zoni nastaje magma. Za ovu su zonu karakteristični termalna dinamika i konvekcijska gibanja. Gornji dio astenosfere smatra se zonom po kojoj se pomiču velike krute i krte litosferne ploče. Iako se dugo sumnjalo u postojanje astenosfere, ono je potvrđeno analizama seizmičkih valova nastalih nakon potresa u Čileu 1960. godine.

asteroidi (planetoidi)

Manja nebeska tijela koja kruže oko Sunca u pojasu između orbita Marsa i Jupitera. Ima ih nekoliko desetaka tisuća. Mnogi od njih su imenovani ili su označeni brojem. Najveći od njih Ceres promjera je oko 1000 km. Asteroid br. 589 nosi naziv Croatia, a asteroid rednog broja 8422 nazvan je po Andriji Mohorovičiću.

atmosfera

Plinoviti omotač kojim su obavijena nebeska tijela. Atmosfera koja okružuje Zemlju sastoji se od smjese različitih plinova. Seže daleko u svemir pa joj se gornja granica ne može odrediti. Oko Zemlje se razlikuje više atmosferskih sfera: troposfera, stratosfera, mezosfera, termosfera (ionosfera) i egzosfera.

barisfera

Središnji dio Zemlje, Zemljina jezgra. Proteže se od samog središta Zemlje na dubini od 6357 km do granice sa Zemljinim plaštom na dubini od 2900 km. Riječ je, dakle, o usijanoj “lopti” polumjera čak 3457 km. Građena je uglavnom od nikla i željeza. Srednja gustoća barisfere je 10,7 g/cm³.

batolit

Ogroman prostor, nepoznatih dimenzija, iz kojega dolazi magma. Nalazi se u najdubljem dijelu Zemljine kore.

bazalti (bazaltne stijene)

Izljevne (efuzivne) stijene nastale stvrdnjavanjem (kristalizacijom) bazaltne magme. Tvore dno oceana, odnosno tzv. oceanske kore, a kao bazaltna lava mogu prekrivati i velike površine kontinentalnih dijelova. Zbog brzog hlađenja lave uglavnom su to sitnozrnate, guste, tamno obojane stijene. Služe kao kvalitetan građevni kamen te kao sirovina u građevinskoj industriji.

bora

Strukturni oblik, odnosno strukturna jedinica u litosferi koja nastaje savijanjem slojeva, najčešće pod utjecajem sila kompresije (stiskanja, stlačivanja, zbijanja, stezanja) koje se prenose po slojevima, odnosno djelovanjem tzv. tangencijalnih, bočnih sila na prvotno horizontalne slojeve. Pri oblikovanju bora samo izuzetno sudjeluju gravitacijske sile i dijapirski prodori.

devon

Period paleozojske ere. Ime je dobio prema engleskoj pokrajini Devonshire. Trajao je 60 milijuna godina (započeo je otprilike prije 419 milijuna godina, a završio prije 359 milijuna godina). U moru su se razvile ribe; one najprimitivnije i one naprednije. Pojavili su se prvi put amoniti - glavonošci sa savijenom kućicom te brojne vrste koralja. Kopno su prekrivale šume golemih preslica i papratnjača u kojima su živjeli primitivni beskrilni kukci i pauci. Krajem tog perioda na Zemlji su se pojavili prvi vodozemci.

dijageneza

Dijageneza obuhvaća sve mehaničke i kemijske promjene koje se događaju u sedimentima od njihova taloženja pa do početka metamorfnih procesa. Najvažniji dijagenetski procesi jesu procesi litifikacije ili okamenjivanja kojima od rahlih, nevezanih taloga, nastaju čvrste stijene. Razlikuje se mehanička i kemijska dijageneza.

dijapir

Struktura u Zemljinoj kori koja je nastala prodiranjem određene mase prema površini (najčešće sol), zbog bilo kojeg razloga. Prilikom prodiranja najčešće pokrovne naslage stvaraju zapreku, pa ih dijapir izdigne stvarajući dijapirsku boru.

dinosauri

Skupina davno izumrlih kopnenih gmazova. Bili su raznoliki i raznovrsni. Hodali su ili samo na stražnjim nogama, ili na sve četiri noge. Pojedine vrste bile su mesožderi, dok su druge bile biljožderi. Bilo ih je teških nekoliko desetaka tisuća kilograma, a bilo je i takvih koji su imali jedva 4-5 kilograma. Živjeli su u eri mezozoika, istovremeno s pterosaurima, ihtiosaurima i plesiosaurima. Prije 66 milijuna godina svi su izumrli.

diskontinuitet

U geoseizmici je to linija (ploha) gdje se mijenja brzina potresnih valova. Postoji nekoliko diskontinuiteta, a najpoznatiji među njima je Mohorovičićev diskontinuitet, nazvan u čast hrvatskog znanstvenika Andrije Mohorovičića (1857. – 1936.) koji je 1909. godine utvrdio postojanje takve plohe diskontinuiteta. Taj se diskontinuitet nalazi između Zemljine kore i Zemljina plašta na dubinama od 7 do 70 km.

donji plašt

Dio Zemljina plašta koji se proteže na dubini od 1000 do 2900 km. S jezgrom Zemlje graniči seizmičkom plohom, tzv. Wiechert-Gutenbergovim diskontinuitetom. Donji plašt naziva se još mezosfera ili nifesima.

efuzivi (efuzivne stijene)

Izljevne magmatske stijene koje nastaju kada se magma iz dubine Zemlje izlije na površini, gdje se, postavši lavom, brzo stvrdne. Karakterizira ih tzv. porfirna struktura, što znači da su krupni kristali razmješteni u sitnozrnoj ili amorfnoj osnovi.

egzogene procesi

Zajednički naziv za sve procese koji se odigravaju na površinskim dijelovima Zemljine kore ili neposredno ispod koji su nastali kao rezultat djelovanja vjetra, leda, vode, zagrijavanja i hlađenja itd. Posljedica tih procesa je razaranje stijena i promjena reljefa.

egzosfera

Najgornji dio atmosfere koji seže daleko u svemir. Na visini od otprilike 800 km sastoji se uglavnom od vodika.

ekliptika

Zamišljena krivulja, elipsa, koju opiše Zemlja putujući oko Sunca. K tome, linija na nebeskom svodu po kojoj se odvija kretanje Sunca.

endogeni procesi

Zajednički naziv za sve procese u unutrašnjosti Zemlje koji su prouzročeni unutrašnjim silama uz visok tlak i temperaturu. Posljedica ovih procesa su magmatska aktivnost (vulkanizam) i pokreti Zemljine kore (tektonika).

eon

Najveća jedinica geološkog vremena, a dijeli se na kraća vremenska razdoblja ere.

epicentar

Točka ili područje na površini Zemlje neposredno nad hipocentrom gdje se potres najjače osjeti.

epoha

Najmanja jedinica geološkog vremena; sastavni dio geološkog razdoblja perioda.

era

Vremenski duža jedinica geološkog razdoblja koja se dijeli na kraća vremenska razdoblja periode. Razlikujemo tri velike geološke ere: paleozoik, mezozoik i kenozoik.

erozija

Geološki proces trošenja, razaranja Zemaljske kore djelovanjem vode, leda, vjetra, atmosferilija... Erozija je egzodinamički proces koji označuje mehaničko razaranje i kemijsko otapanje razorenog materijala s površine ili u plićem podzemlju. Erozija se dijeli na: glacijalnu ili eroziju ledom i snijegom, eolsku ili eroziju vjetrom, riječnu ili fluvijalnu te marinsku eroziju.

evolucija

Proces razvoja svekolike prirode (lat. evolutio - razvoj, razvitak; razvoj iz jednostavnoga u složeno).

fosili

Ostatak ili trag organizama, biljaka i životinja, koji su živjeli u geološkoj prošlosti. Nalazimo ih u sedimentnim stijenama.

galaksija

Velika nakupina zvijezda u svemiru (otprilike 100 milijardi zvijezda) u čijoj je sredini vidljivo zgušnjenje zvijezda, nalik jezgri. Iz njih se najčešće odvajaju spiralni kraci, “repovi”. Zvijezde u galaksijama ne miruju, već se kreću oko takvih jezgri. Zemlja pripada galaksiji Mliječna staza.

geoid

Nepravilno tijelo spljošteno na polovima, a izbočeno na ekvatoru. Naša Zemlja zbog izraženog reljefa ima oblik nepravilnog elipsoida ili geoida (površina u području kontinenata uzdignuta je iznad površine elipsoida, a u području oceana spuštena je ispod površine).

geologija

Znanost koja se bavi proučavanjem Zemlje, njezine građe, dinamike i povijesti.

geološka doba

Vremenski dijelovi Zemljine geološke prošlosti različitih trajanja.

geološki stup

Kronološki posložene stijene u stupcu tako da su najstarije stijenske jedinice na dnu, a najmlađe na vrhu.

geološka vremenska skala

Kronološki posložen slijed perioda Zemljine prošlosti.

globula

Kuglasta, neprozirna nakupina u svemiru, nastala nakupljanjem velike količine svemirske prašine i plinova. Postoji mišljenje da je od jedne globule nastao Sunčev sustav.

Gondwana

Južna kontinentalna masa nastala od razdoblja kambrija, potkraj ere paleozoika razdvajanjem prakontinenta Pangee na sjeverne i južne kontinente. Od Gondwane su poslije nastale: Afrika, Južna Amerika, Australija, Indija i Antarktika.

plašt

Unutrašnjost Zemlje na dubini od 50-ak do 400-tinjak km. Tu se odvija većina magmatskih procesa. Najgornji dio plašta zajedno sa Zemljinom korom čini litosferu. Granica između kore i plašta naziva se Mohorovičićev diskontinuitet, skraćeno moho. Gornji plašt se još naziva i tektosfera.

graniti

Magmatske, intruzivne, kisele stijene zrnate strukture, sačinjene uglavnom od kvarca, glinenaca (feldspata) i tinjaca. Izgrađuju kontinentalnu koru. Obično su svijetle boje. Zahvaljujući velikoj čvrstoći i postojanosti te estetskim svojstvima služe često kao građevni kamen.

gustoća

Mjerljivo svojstvo tvari; gustoća opisuje odnos mase i volumena neke tvari ili tijela. Prosječna gustoća tijela računa se kao omjer njegove ukupne mase i njegovog ukupnog volumena.

Gutenbergov diskontinuitet

Granica između vanjske Zemljine jezgre i Zemljina plašta.

holotip

Jedinstveni primjerak po kojem je prvi puta opisana neka vrsta (izumrla ili živa) ili mineral. Holotipovi imaju iznimnu znanstvenu i kulturnu vrijednost.

hidrosfera

Sloj koji obuhvaća sve vode na površini ili neposredno ispod površine Zemlje (oceani, mora, jezera, rijeke, potoci, močvare i podzemne vode). Hidrosfera je nastala još na početku, hlađenjem Zemlje i kondenzacijom vode iz atmosfere, koja je tamo dospjela iz vulkana i od kometa.

hipocentar

Ishodište, žarište potresa; mjesto nastanka potresa u dubini Zemlje gdje su se dogodili poremećaji koji su izazvali potres.

ihtiosauri

Izumrli morski gmazovi, ribolikog izgleda. Bili su odlični plivači, a hranili su se ribama i mekušcima. Živjeli su u eri mezozoika, istovremeno s dinosaurima, plesiosaurima i pterosaurima. Prije 66 milijuna godina svi su izumrli.

intruzivne stijene

Dubinske magmatske stijene, a nazivaju se još i plutonske stijene. Magmatske stijene nastaju kristalizacijom u dubini, odnosno probojem magme u pukotine Zemlje ili utiskivanjem magme u već konsolidirane naslage. Tamo magma, u uvjetima polaganog hlađenja i velikih tlakova, kristalizacijom prelazi u čvrstu stijenu. Intruzivne stijene se odlikuju zrnatom strukturom, što znači da su mineralna zrna, otprilike podjednake veličine, međusobno srasla, dajući zrnati izgled stijeni (intruzivne stijene, plutonske stijene, dubinske magmatske stijene).

izumiranje

Proces nestajanja biljne ili životinjske vrste.

jura

Srednji od tri geološka perioda mezozojske ere. Ime je dobio prema planinama Jura u Švicarskoj. Trajao je 56 milijuna godina (započeo je prije 201 milijuna godina, a završio prije 145 milijuna). Kopnom, morem i zrakom dominirali su gmazovi: dinosauri, plesiosauri, pterosauri i ihtiosauri. Sisavci su, u odnosu na prethodno razdoblje trijasa, bili brojniji. Mora su bila puna života. Na kopnu su se pojavile prve ptice, a bujaju biljke cvjetnice, kritosjemenjače.

kalavost

U mineralogiji svojstvo minerala da se pravilno lomi duž postojećih ploha. Kalavost podrazumijeva sustav ravnina po kojima bi se mineral mogao lako razdvojiti, a nastaje kao rezultat slabijih međusobnih kemijskih veza atoma između tih ravnina tj. ploha. Na mineralu je kalavost vidljiva kao sustav paralelnih linija poprijeko plohe minerala. Neki minerali nemaju kalavost (npr. dijamant), neki imaju jedan sustav (npr. biotit), a neki i više sustava kalavosti (npr. andaluzit). Kalavost može biti: savršena, nesavršena, dobra, jasna, nejasna i slaba.

kaldera

Zdjelasto uleknuće na vrhu vulkanskog stošca zaostalo nakon erupcije ili urušavanja vulkana.

kambrij

Najstariji geološki period paleozojske ere (ima ih šest). Ime je dobio prema Kambrijskom gorju u Velikoj Britaniji. Započeo je prije 542 milijuna, a završio prije 488 milijuna godina. Život se odvijao samo u moru. U tom periodu razvile su se brojne životinjske vrste, sve skupine danas živućih beskralježnjaka. Pojavili su se i prvi kralježnjaci, primitivne ribe beščeljusnice.

karbon

Pretposljednji od šest geoloških perioda paleozojske ere. Ime je dobio prema debelim naslagama ugljena nastalim u tom periodu. Trajao je 60-ak milijuna godina (započeo je prije 359 milijuna, a završio prije 299 milijuna godina). Na kopnu su rasle šume golemih 40 metarskih crvotočina i paprati, i prve papratnjače koje su ugibajući stvarale debele naslage ugljena. Šume su nastanjivali veliki kukci raspona krila i do 70 cm, uz njih i škorpioni, stonoge, pauci i dr. Prvi put su se pojavili gmazovi, životinje koje će idućih 200 milijuna godina dominirati Zemljom. U moru su izumrle ribe oklopnjače. Razvile su se druge ribe, one s hrskavicom i one s kostima.

kenozoik

Posljednja geološka era. Traje već 60-ak milijuna godina, a uključuje i današnje vrijeme.

konvekcijska gibanja (magme)

Konvekcija je usmjereno gibanje odnosno strujanje fluida; topliji fluid se giba prema hladnijem i predaje toplinu okolini. Konvekcija je jedan od glavnih načina prijenosa topline (energije). U unutrašnjosti Zemlje, u astenosferi, odvijaju se stalna, nepravilna konvekcijska gibanja (strujanja) koja su glavni pokretač tektonskih ploča.

kemijska diferencijacija

Proces u kojem teži elementi padaju u dubinu, a oni lakši idu prema površini.

kometi (repatice, repače)

Hladna nebeska tijela, vjerojatno nakupine leda i prašine mineralnih čestica koja se kreću svemirom velikim eliptičnim putanjama. Vidljive su kao svijetle jezgre ovijene maglovitim plaštom i “svijetlećim repom” u obliku jednog ili nekoliko svijetlih trakova, koji se kretanjem komete stvaraju u pravcu suprotnom od Sunca.

kora

Vanjska Zemljina ljuska koja obavija plašt. Kora zajedno s najgornjim dijelom gornjeg plašta čini litosferu, tlo po kojem hodamo. Razlikujemo oceansku i kontinentalnu koru.

kratoni

Dijelovi današnjih kontinenata koji su već (ili još) u pretkambriju konsolidirani kao kontinentalna kora.

kreda

Posljednji od tri geološka perioda mezozojske ere. Nazvan je prema naslagama krede u Engleskoj. Ovaj period započeo je otprilike prije 145 milijuna, a završio prije 66 milijuna godina. Na kopnu su počele dominirati biljke cvjetnice. Pojavilo se pravo listopadno drveće. Među životinjama gmazovi su i nadalje vladali svijetom. Bujan razvoj imali su kukci, a pojavili su se i današnji oblici žaba, zmija, ptica itd. Međutim, potkraj tog perioda dolazi do masovnog izumiranja vrsta. Izumrli su i dinosauri, i plesiosauri, i ihtiosauri, i pterosauri. U moru su izumrli dominantni glavonošci: amoniti i belemniti te školjkaši rudisti. Izumrle su i brojne druge životinjske vrste. Preživjeli su krokodili, kornjače, zmije, gušteri te sisavci.

kristal

Čvrsto prirodno tijelo određene unutarnje strukture (kristalne strukture), kemijskog sastava, fizičkih svojstava, pravilno omeđeno vanjskim plohama tako da ga se može svrstati u određeni kristalni sustav i razred (klasu). Nastaje procesom kristalizacije.

kvartar

Najmlađi period kenozojske ere, ujedno i posljednji geološki period koji traje i danas. Započeo je prije 2,6 milijuna godina. Obilježen je razdobljem opetovanih ledenih doba, treći put u dugoj prošlosti Zemlje te razvojem modernoga čovjeka.

Laurazija

Sjeverna kontinentalna masa koja je postojala u geološkoj prošlosti prije stotinjak milijuna godina. Obuhvaćala je današnje sjeverne kontinente: Sjevernu Ameriku, Europu, Grenland te Aziju (bez Indije).

lava

Magma koja se iz unutrašnjosti izlila na površini Zemlje.

ledeno doba

Razdoblja u Zemljinoj geološkoj prošlosti tijekom kojih se Zemlja postepeno hladila i većim dijelom bila prekrivena ledom. Tijekom geološke prošlosti bilo je nekoliko takvih ledenih razdoblja, ali pod pojmom «ledeno doba» podrazumijevamo period zadnjeg zahladnjenja u pleistocenu prije 2 milijuna godina.

litifikacija

Proces postupnog prijelaza mekanih, vodom bogatih, nevezanih taloga u čvrstu sedimentnu stijenu.

litosfera

Najgornja sfera koja obavija Zemlju, a obuhvaća Zemljinu koru i najgornji dio gornjeg Zemljina plašta koji je dijelom još rastaljen. U litosferi se događaju svi tektonski pokreti pa je imenovana i tektosferom.

litosferne ploče

Velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od kojih je načinjena Zemljina litosfera. Plutaju na rastaljenim stijenama Zemljina plašta. Postoji dvadesetak većih i manjih litosfernih ploča. Tri su tipa granica među pločama: konvergentne granice, divergentne granice i transformni rasjedi. Duž granica ploča pojavljuju se potresi, vulkanska aktivnost, izdizanje planinskih lanaca te oblikovanje oceanskih brazdi. Pomicanje ploča obično se odvija brzinama od 0,66 do 8,50 centimetara godišnje.

magma

Užarena, viskozna taljevina (rastaljene stijene) u unutrašnjosti Zemlje. Riječ je o silikatnoj taljevini sastavljenoj uglavnom od silicija, kisika, željeza, aluminija, kalija, kalcija, natrija, magnezija i titana. Sastavni dio magme su još i velike količine plinova i para, posebice vodene pare.

magmatske stijene

Stijene koje nastaju iz magme, silikatne taljevine u Zemljinoj unutrašnjosti, kada se magma hladi i skrutnjava, sa ili bez kristalizacije, ispod površine kao intruzivne stijene ili na površini kao efuzivne stijene. Poznato je preko 700 vrsta magmatskih stijena, većinom onih koje su nastale ispod površine Zemljine kore.

magnetosfera

Elektromagnetski ovoj, odnosno prostor oko planeta u kojem se nalaze ionizirane čestice pod utjecajem magnetskog polja Zemlje. Nalazi se u visinama između 3000 i 16000 km. Magnetosfera štiti Zemlju od Sunčeva vjetra.

metamorfne stijene

Stijene nastale izmjenom (metamorfozom, preobrazbom) postojećih stijena pri promjenama fizičkih i kemijskih uvjeta u dubljim dijelovima litosfere, zbog čega ih još zovemo i preobražene stijene. Poznatije metamorfne stijene su zeleni škriljavci, mramor, gnajs, kvarcit, slejt.

meteori

Svjetlosna pojava na nebu koja nastaje kada meteoroidi, manja nebeska tijela, privučena Zemljinom gravitacijom padaju iz svemirskog prostranstva prema Zemlji. Na visini od nekih 100 km meteoroidi ulijeću u atmosferu jureći prosječnom brzinom od 20-ak km/s. Pri tome kratkotrajno zasvijetle jer zbog trenja dolazi do njihova užarivanja i najčešće izgaranja koje mi vidimo kao bljesak na nebu. Treba razlikovati svejtlosnu pojavu na nebu - meteor od stijena koje padnu na tlo - meteorita. Krijesnice, zvijezde padalice, proletuše, samo su neki od pučkih naziva za meteore.

meteoriti

Čvrsta svemirska tijela koja padnu na Zemljino tlo. Zato kažemo da su to Zemaljske stijene izvanzemaljskog porijekla. Razlikujemo željezne meteorite – siderite, građene kao legura željeza i nikla, kamene meteorite – aerolite, građene od silikata, i željezno-kamene meteorite - palasite. Kameni meteoriti čine 90% svih meteorita palih na Zemlju.

mezosfera

1. Donji dio Zemljina plašta (nifesima). Sloj u unutrašnjosti Zemlje na dubini od 1000 km do 2900 km.

2. Dio Zemljine atmosfere povrh stratosfere, na visinama između 50 i 80 km.

mezozoik

Srednja Zemljina geološka era koja je trajala 185 milijuna godina (počela je prije 250 milijuna godina, a završila prije 66 milijuna godina). To veliko vremensko razdoblje objedinjuje tri geološka perioda: trijas, juru i kredu. U mezozoiku su živjeli i Zemljom dominirali gmazovi, posebice veliki kopneni gmazovi dinosauri te veliki morski i leteći gmazovi, dok su svoj razvoj započeli sisavci, ptice i biljke cvjetnice.

minerali

Sastavni dijelovi stijena. Temeljno su proizvod prirodnih, geoloških procesa. Homogene su građe, određenog kemijskog sastava koji se može izraziti kemijskom formulom. Najčešće su kristalizirani, a vrlo rijetko amorfni. Poznato je više od 4000 mineralnih vrsta. Najrašireniji i najvažniji minerali koji izgrađuju litosferu su silikati.

moho (Moho-sloj)

Skraćeni naziv za Mohorovičićev diskontinuitet, tj. seizmičku plohu diskontinuiteta koja se nalazi između Zemljine kore i Zemljina plašta na dubinama od 7 do 70 km. Nazvana je po hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću (1857. – 1936.) koji je 1909. godine utvrdio postojanje takve plohe diskontinuiteta.

Mohsova ljestvica

Ljestvica na temelju koje se određuje relativna tvrdoća minerala. Utemeljio ju je 1812. godine njemački mineralog Friedrich Mohs (1773.- 1839.).

navlaka

Strukturni oblik, odnosno strukturna jedinica litosfere, nastala tako što su se dijelovi Zemljine kore, koji su primarno bili jedan uz drugoga, navukli (nasjeli) jedan na drugoga. Navlakama su najčešće prethodila boranja i reverzna rasjedanja koja su pod utjecajem pojačanih tangencijalnih pokreta ili gravitacijskih klizanja prešla u navlačenja.

nebula

Gusta, neprozirna mješavina plinova, čestica i prašine u svemiru. To je neprozirna svemirska maglica. Smatra se da je od jedne nebule nastao Sunčev sustav.

neogen

Geološko razdoblje kenozoika koje je započelo prije 23 milijuna godina, a završilo prije 2.6 milijuna godina. Dijeli se na dvije epohe, stariji miocen i mlađi pliocen. Tijekom neogena Zemljom su se proširili travnjaci, intenzivno se razvili sisavci i pojavili se prvi čovjekovi preci. Čak je 80% svih današnjih vrsta tada već postojalo. Neogen je obilježilo i postojanje velikog kontinentskog mora Paratethysa koje je prekrivalo prostor današnje Panonske nizine.

ordovicij

Stariji geološki period paleozojske ere. Nazvan prema starom plemenu u britanskoj pokrajini Walesu. Trajao je 40-ak milijuna godina (započeo je otprilike prije 485 milijuna, a završio prije 444 milijuna godina). Život se tada odvijao još uvijek samo u moru kojeg su nastanjivale mnoge životinje i biljke, npr. koralji, trilobiti, krinoidi, graptoliti i dr. U tom periodu razvili su se prvi kralježnjaci – ribe oklopnjače. Kraj ordovicija završio je katastrofom, vjerojatno ledenim dobom, koje je prouzročilo izumiranje mnogih vrsta.

orogeneza

Proces u kojem pokreti Zemljine kore (pomicanje i sudaranje litosfernih ploča) uzrokuju izdizanje, postanak ulančanog gorja i istodobno dovode do promjene građe kopna. Orogeneza se očituje kao nabiranje (kad planine nastaju zbog potisaka sa strane) i rasjedanje (kada poremećaji nastaju duž rasjednih ploha).

ozonski sloj (ozon)

Sloj u atmosferi (stratosferi) koji čini troatomni kisik - ozon (molekule mu se sastoje od triju atoma kisika – O₃). Riječ je o plinu karakterističnog mirisa koji apsorbira gotovo sve ultraljubičaste zrake odaslane sa Sunca, pa je stoga čuvar života na Zemlji štiteći je od njihova pogubnog djelovanja.

paleogen

Starije geološko razdoblje kenozoika. Počelo je prije 66, a završilo prije 23 milijuna godina. Dijeli se na epohe: paleocen, eocen i oligocen. Ovo je razdoblje trajalo 43 milijuna godina, a poznato je kao vrijeme u kojem su se sisavci raširili svijetom. Kontinenti zauzimaju gotovo današnje položaje, a živi svijet polako postaje sve sličniji današnjem.

paleontologija

Grana geologije koja proučava organizme u geološkoj prošlosti (fosile).

paleozoik

Najstarija geološka era koja je trajala oko 370 milijuna godina. Započela je otprilike prije 541 milijuna godina, a završila prije 252 milijun godina. Geologija razlikuje šest perioda paleozojske ere: kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm.

Pangea

Prakontinent, davno jedinstveno kopno koje je postojao u doba mlađeg paleozoika. Kasnije se raspalo u današnje kontinente.

Panthalassa

Praocean koji je okruživao prakontinent Pangeu.

paraklaze

Pukotine u Zemljinoj kori uz koje ili duž kojih nastaju rasjedanja, pomicanja dijelova litosfere.

Paratethys

Srednjeeuropski dio morskih prostora, nastalih u kenozoiku raspadanjem velikog sredozemnog mora Tethys u neogenu.

patuljasti planeti

Nebeska tijela koja su manja od dosad poznatih planeta. Ta je kategorija usvojena 2006. godine kada su znanstvenici otkrili da su najmanje tri tijela u Sunčevom sustavu podjednake veličine kao Pluton, pa je trebalo pronaći novi način klasifikacije. Kao patuljasti planeti dosad su određeni Ceres, Haumea, Makemake, Eris i Pluton.

perihel

Zamišljena točka koja je na ekliptici najbliža Suncu, odnosno točka u kojoj se Zemlja prilikom eliptičnog kruženja najviše približi Suncu. Zemlja prolazi kroz perihel početkom siječnja.

period

Vremenska jedinica geološkog vremena. Dijeli se na kraća vremenska razdoblja epohe. Više perioda čine duža geološka razdoblja.

perm

Najmlađi geološki period paleozojske ere. Nazvan je prema ruskom gradu Permu na Uralu. Trajao je 47 milijuna godina (započeo je otprilike prije 299 milijuna godina, a završio prije 252 milijuna godina). Na kopnu je život bujao, počela je dominacija gmazova. Šume su počele obrastati biljke četinjače, a s njima se javljaju nove skupine kukaca.

planeti (ophodnice, pokretnice)

Nebeska tijela koja dobivaju svjetlo i toplinu od Sunca (pojedini planeti zrače još i svoju toplinu) i kreću se, kruže, oko Sunca postojanim putanjama.

planetezimale

Čvrste čestice i kapljice u svemiru nastale gravitacijskim privlačenjem; tzv. „mali planeti” (protoplaneti).

plesiosauri

Izumrli, gušteroliki, morski gmazovi. Živjeli su u eri mezozoika, istovremeno s dinosaurima, ihtiosaurima i pterosaurima. Vjeruje se da su se hranili ondašnjim glavonošcima – amonitima, i ribama. Prije 66 milijuna godina svi su izumrli.

potresi

Iznenadna, kratkotrajna podrhtavanja Zemljine kore koja nastaju zbog različitih poremećaja u litosferi, najčešće zbog tektonskih pokreta, urušavanja, klizanja ili pomicanja litosfernih ploča te magmatskih aktivnosti. Podrhtavanja se šire iz žarišta (hipocentra) kroz slojeve litosfere specifičnim, potresnim valovima.

proterozoik

Pradavno geološko razdoblje koje je počelo otprilike prije nekih 2,5 milijarde godina, a trajalo je do prije približno 541 milijuna godina. Naziva se još i algonkij.

protuberancije

Veliki, užareni, plinoviti “jezici” koji se zbog kretanja Sunčeve materije dižu s površine Sunca preko stotinjak tisuća kilometara u svemir.

pterosauri

Izumrli leteći gmazovi. Bili su odlični letači; pojedinima je raspon krila iznosio više od 20 metara. Živjeli su u eri mezozoika, istovremeno s dinosaurima, ihtiosaurima i plesiosaurima. Prije 66 milijuna godina svi su izumrli.

rasjed

Strukturni oblik, odnosno strukturna jedinica litosfere koja nastaje relativnim pomicanjem susjednih blokova stijena ili većih dijelova litosfere zbog izdizanja, spuštanja ili smicanja duž približno ravne površine, pukotine, koja se zove paraklaza. Rasjedi nastaju kao posljedica lomova zbog djelovanja sila ekspanzije, gravitacije i kompresije ili njihovom kombinacijom.

sedimentne (taložne) stijene

Vrsta stijena nastalih od mehanički ili kemijski razorenih starijih stijena, ili organskih ili kemijskih taloga te njihovim kombinacijama, istovremenim djelovanjem složenih fizičkih i kemijskih čimbenika u procesu okamenjivanja.

seizmograf

Naprava, instrument za registriranje potresa.

silur

Srednji geološki period paleozojske ere. Nazvan je prema plemenu u Engleskoj. To je jedno od kraćih geoloških razdoblja, trajalo je ´samo´ 20-ak milijuna godina (započeo je otprilike prije 444 milijuna, a završio prije 419 milijuna godina). Život u ondašnjem moru je bujao: trilobiti, krinoidi, spužve, glavonošci. Najznačajniji događaj ovog perioda je početak naseljavanja kopna. Najprije su kopno zauzele biljke, preslice i paprati, a za njima su krenule i životinje: kukci, stonoge, škorpioni, pauci i sl.

Sjevernjača

Krajnja, najjasnija zvijezda u zviježđu Malog Medvjeda (tzv. mala kola). Gledajući sa Zemlje (vidljiva je na sjevernoj polutki) prividno je uvijek na istom mjestu na nebu i pokazuje točno na sjever. Poznata je kao Sjevernica ili polarna zvijezda.

sloj (u geologiji)

Geološko tijelo uglavnom jednolikog litološkog sastava, strukture i teksture, određene debljine i prostiranja. Sloj je jasno izražen (vidljiv) u odnosu na naslage iznad i ispod njega. Debljina sloja može varirati od milimetarskih do metarskih razmjera. Nastanak slojeva posljedica je kontinuiranog taloženja pri jednakim fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima. Redanjem više slojeva nastaje slojevitost, temeljna i odmah vidljiva karakteristika sedimentnih stijena.

srednji plašt

Unutrašnji dio Zemlje koji se proteže od 400 km do 1050 km dubine. To je zona u kojoj nastaje magma pa se za njega još mogu čuti i nazivi magmasfera ili pirosfera.

stijena

Stijena je sastavnica dijelova pojedinih planeta i manjih nebeskih tijela. Pažnja! Pojmovi stijena i kamen nisu isto. Kamen je prirodno ili umjetno odvaljeni dio stijene.

stijenski ciklus

Stalni proces u prirodi kojim se iz ranije nastalih stijena stvaraju nove.

stratosfera

Sloj atmosfere iznad troposfere. Proteže se između desetak kilometara visine do otprilike 50 km. U stratosferi se, na visini 15-30 km, nalazi sloj ozona (ozonski sloj).

subdukcija

Podvlačenje. To je mjesto gdje se jedna litosferna ploča podvlači pod drugu (pri čemu teža, oceanska ploča tone ispod lakše, kontinentske). Tzv. zone subdukcije su najpokretniji dijelovi litosfere; to su prostori razaranja i nestajanja litosfernih ploča.

Sunce

Naša zvijezda, golema užarena kugla u kojoj se nuklearnim procesima oslobađaju silne količine energije koju zvijezde zrače u svemirski prostor. Sunce je središnji dio Sunčeva sustava. Uglavnom je sastavljeno od plinova: vodika i helija.

svjetlosna godina

Mjera za udaljenosti u svemiru. Njome se računa udaljenost od jedne do druge točke u svemiru. Riječ je o udaljenosti koju svjetlost prijeđe u godinu dana krećući se svemirom brzinom od 300.000 km/s, a iznosi 9,5 milijardi km.

tektiti

Crne do zelenkaste ili žućkastomaslinaste «kapljice», čestice stakla, hrapave površine. Nastali su hlađenjem rastaljenih stijena koje su bile izbačene u atmosferu pri snažnim impaktima, udarima meteorita u Zemaljske stijene.

tektonika

Grana geologije koja proučava pokrete i deformacije u Zemljinoj kori i gornjem plaštu na globalnoj razini, kao i kretanja litosfernih ploča od kojih se sastoji Zemljina kora. Po tome se tektonika razlikuje od strukturne geologije koja se bavi strukturama nastalim deformacijama slojeva i stijenskih masa (npr. rasjedi, bore).

tektonika ploča

Teorija po kojoj je Zemljina litosfera razlomljena na dvadesetak većih i nekoliko manjih ploča koje plutaju na magmi u plaštu, mjestimično se razmiču, a mjestimično sudaraju i podvlače jedna pod drugu, ili se pak smicanjem stružu jedna o drugu.

tektosfera

Kruta kamena kora i najgornji dio gornjeg Zemljina plašta, koji su kao mehanički čvrsto povezana cjelina izloženi izrazitim tektonskim djelovanjima izazvanim djelovanjem srednjeg dijela Zemljina plašta.

termosfera

Ionosfera, četvrti sloj atmosfere. Počinje na visini iznad 80 kilometara, povrh sloja najnižih temperatura - mezosfere. U termosferi temperatura raste s visinom zbog toga što kisik i dušik apsorbiraju Sunčevo kratkovalno zračenje. Tu nastaje polarna svjetlost.

Tethys

Davni sredozemni paleoocean koji je sjeverne kontinentalne mase razdvajao od južnih kontinentalnih masa (Lauraziju od Gondwane). Postojao je na Zemlji od prije nekih 200 milijuna godina (sredina mezozoika), pa do prije približno 35 milijuna godina (sredina kenozoika). Ostatak Tethysa je današnje Sredozemno more. Nazvan je po Tetiji, starogrčkoj mitološkoj ženi i sestri morskoga boga Okeanosa.

trijas

Najstariji, prvi od tri, geološka perioda mezozojske ere. Nazvan je prema naslagama koje su geolozi uočili u Njemačkoj, razlikujući među njima tri cjeline (trojstvo). Započeo je prije 251 milijuna godina, a završio je prije nekih 200 milijuna godina. Tijekom njegova trajanja razvili su se gmazovi koji su počeli dominirati i kopnom, i morem, i zrakom. Na kopnu su se pojavili prvi sisavci te biljke sa sjemenom. U moru je bujao razvoj glavonožaca sa zavojitom kućicom, amonita.

troposfera

Najniži, najgušći sloj atmosfere. Proteže se u visinu do 10-ak km (iznad polova), odnosno 17-ak km (iznad ekvatora). Na gornjoj granici troposfere temperatura je –50°C do –90°C.

trošenje stijena

Proces raspadanja stijena koje su na Zemljinoj površini izložene fizičkim (mehaničkim) i kemijskim utjecajima.

tsunami (valovi)

Dugi, ponekad čak i 30 metara visoki valovi velike brzine, koji nastaju zbog snažnih potresa ili rasjedanja te vulkanskih erupcija na dnu oceana, najčešće oko dubokomorskih brazda.

vatreni prsten

Područje koje okružuje Tihi ocean, gdje se pacifičke oceanske kore podvlače pod okolne kontinentalne kore. Obilježen je izrazitom vulkanskom aktivnošću i učestalim potresima.

vulkan

Vulkan je brdo izgrađeno od lave, pepela i stijena koje su izbačene iz vulkanskog dimnjaka. To je prirodni “dimnjak”, odnosno “Zemljin sigurnosni ventil”, kroz koji se iz unutrašnjosti Zemlje probija magma i manje ili više silovito provaljuje na površinu, odnoseći tako višak Zemljine toplinske energije. Vulkani najčešće imaju čunjast oblik.

Zemlja

Planet Sunčeva sustava, po udaljenosti od Sunca, treći. To je stjenovit planet, najveći takav u Sunčevu sustavu. Planet Zemlja ima jedan prirodni satelit, Mjesec. Smatra se da je Zemlja nastala prije otprilike 5 milijardi godina. Koliko se zasad zna, to je jedini nama poznati planet na kojem postoji život. Zemlja je građena lupinasto.