Geološka razdoblja

Svijet koji nas okružuje stvaran je milijardama godina. Svemir se oblikovao prije nekih 13,7 milijardi godina, planet Zemlja formirao se prije otprilike 4,5 milijarde godina, a njegovi prvi stanovnici pojavili su prije “samo” nešto manje od 4 milijarde godina. Kako je počeo sav ovaj život što ga vidimo oko sebe? Tisućama godina čovjek traži odgovor na to pitanje. Pravi odgovor, potvrđen dokazima, može dati samo znanost. Ona je dokazala da sva živa bića ne postoje oduvijek.

Iako je tijekom gotovo dva stoljeća geoloških istraživanja prikupljena obimna dokumentacija o geološkoj prošlosti, slika cijele Zemljine povijesti još je uvijek nepotpuna. Prve dvije do tri milijarde godina postojanja našeg planeta još su nam uvijek zagonetka. Postoje samo naznake o tome kako je nastao naš planet. Ipak, zahvaljujući fosilima zna se da život postoji već 3,8 milijardi godina (najstariji pronađeni fosil) te da je razvoj bio postupan, od prvih jednostavnih oblika života u moru, pa zatim i na kopnu, do sve savršenijih bića. Cijelo to vrijeme na Zemlji su se zbivale i brojne geološke promjene. Rekonstrukcijom razvoja Zemljine kore i promjena koje su se zbivale na Zemlji, odnosno određivanjem relativne i apsolutne starosti stijena litosfere, bavi se stratigrafska geologija.

Kako bismo se lakše snalazili u tom nepreglednom, milijardama godina dugom vremenskom razdoblju geološke povijesti Zemlje, geolozi su još početkom 19. stoljeća osmislili tzv. geološku vremensku tablicu, određenu podjelu kojom se to iznimno dugo razdoblje razdijelilo na duža i kraća vremenska razdoblja kojima su nadjenuli određene nazive. Podjela se temeljila na nekim važnim fosilnim nalazima ili značajnim događajima koji su utjecali na razvoj života i stvaranje reljefa na Zemlji. U toj podjeli najduže vremensko razdoblje naziva se eon, nešto kraće vremensko razdoblje je era, još kraće jest period, pa epoha, još kraće je kat (doba), pa potkat itd.