Ljudevit Farkaš Vukotinović (1813. - 1893.)
Pravnik, književnik, prirodoslovac, domoljub - ilirac, muzealac. Sve je to bio Ljudevit Farkaš Vukotinović. Osim na književnom, političkom i gospodarskom polju, bavio se i prirodoslovnim znanostima - mineralogijom, paleontologijom, botanikom i zoologijom. Svojim proučavanjima postavio je temelje te uvelike doprinio razvoju tih znanosti u nas. Sa znanstvenih putovanja donosio je razne prirodnine kao dokumente o prirodi naših krajeva.
Vukotinović je bio ravnatelj Narodnog muzeja, čije je osnivanje kao veliki domoljub, ilirac, dugi niz godina poticao (jedan od sljedbenika toga muzeja je današnji Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu). Kao muzealac učinio je mnogo na obogaćivanju prirodoslovnih zbirki, kao i knjižnog prirodoslovnog fonda. Njegovom pojavom u Muzeju se mijenja uloga zbirki, koje su do tada bile samo nasumično prikupljene ili darovane prirodnine. Prvi počinje planski prikupljati i obrađivati prirodoslovnu građu. Svojim radom dao je veliki doprinos hrvatskoj paleontologiji. Osim što je prvi planski počeo prikupljati fosilnu građu i znanstveno je obrađivati, upravo zahvaljujući njegovim istraživanjima u Geološko-paleontološkom odjelu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja čuva se vrijedno i dragocjeno fosilno blago iz okolice Zagreba (među kojim su i fosilni ostaci tzv. zagrebačkog kita (Mesocetus agrami), kao i nekoliko holotipova, koji su dio zbirke hrvatskih holotipova toga odjela koja je 1985. godine uvrštena u nultu kategoriju vrijednosti spomenika kulture).