Kometi

Kometi su manja svemirska tijela koja ponekad vidimo na noćnom nebu kao svijetla tijela dugih repova. Nama izgledaju zadivljujuće, ali to su zapravo male, nepravilne grude leda, tj. zaleđenih plinova i prašine koje slijede stazu oko Sunca. Njihova veličina varira od otprilike jednog, pa čak i do desetak kilometara u promjeru.

U Sunčevu sustavu postoje milijarde kometa, ali većina ih se nalazi daleko na njegovom rubu. Povremeno, zbog gravitacijskog utjecaja nekog drugog nebeskog tijela, neki od njih budu izbačeni sa svoje putanje, približavajući se tako Suncu.

Kako se komet približava Suncu, postupno se zagrijava, led se počinje isparavati, a plin i prašina se raspršuju stvarajući golemu perjanicu plinova, široku milijune kilometara. Ta perjanica obasjana Suncem postaje ponekad dovoljno sjajna da je na našem, Zemaljskom, nebu možemo vidjeti golim okom, u nama prepoznatljivom obliku svjetleće kugle i dugog “repa”. Taj optički fenomen poznat je kao zvijezda repatica. Što je bliže Suncu, komet se kreće sve brže, a rep mu je sve veći i sjajniji pa ponekad može predstavljati spektakularan prizor, kao što je bio slučaj s kometom Hale-Bopp u proljeće 1998. godine kada ga se mjesecima moglo vidjeti na noćnom nebu golim okom. Taj se veličanstveni komet pojavljuje na noćnom nebu otprilike svakih 10-ak godina.

Od svih kometa najpoznatiji je Halleyjev komet, nazvan po svom otkrivaču, britanskom znanstveniku Edmundu Halleyju (1656. – 1742.). On je vrlo precizno predvidio povratak upravo tog kometa 1758. godine, dakle 16 godina poslije svoje smrti. Halleyjev komet viđen je i 8. godine n.e., pa ga neki smatraju betlehemskom zvijezdom. Može ga se vidjeti svakih 75 – 76 godina.