Vapnenac

Vapnenac je jako važna stijena. Ne samo zato jer je to najrasprostranjenija sedimentna stijena, već i stoga jer upravo ta stijena izgrađuje najveći dio naše zemlje.

Vapnenac je sastavljen je uglavnom od kalcita, a može sadržavati druge minerale, kao što su dolomit (dolomitski vapnenac), kvarc (kvarcni vapnenac), glina (laporoviti vapnenac) ili organske tvari (bituminozni vapnenac). Vapnenac može nastati na više načina. Najčešći su kemogeni i biogeni vapnenci pa su oni i najrasprostranjeniji. Vapnenci nastaju na kopnu, u jezerima i rijekama, a najviše u morima (češće u plitkim, rjeđe u dubokim), pa je uz vapnenac vezano i stvaranje morskih grebena. Najveći dio nalaza fosila baš je u vapnencima. Ovisno o zastupljenim fosilnim organizmima dobivaju nazive, kao npr. foraminiferni, algalni, rudistni, koraljni vapnenac itd.

Uz vapnence često vežemo pojam krš i krški reljef jer su vapnenačke stijene posebno važne u razvoju krškoga reljefa u Hrvatskoj. Od vapnenca su građeni naši otoci i mnoge naše planine (Mala i Velika Kapela, Risnjak, Velebit, Dinara, Biokovo i druge priobalne planine).

Vapnenci su bijele boje, no ponekad zbog primjesa mogu biti crvenkasti pa i žućkasti. Zbog bijele boje vapnenci su jako slični dolomitima. Iako između njih postoje neke bitne različitosti, na terenu, u prirodi, jednostavno ih možemo razlikovati uz malu pomoć solne kiseline (HCl). Naime, vapnenac u dodiru s 10%-tnom solnom kiselinom jako šumi, a dolomit ne!