Raznovrsnost

Danas je poznato pedesetak porodica, petstotinjak rodova i više od tisuću vrsta dinosaura. Broj otkrivenih rodova i vrsta dinosaura stalno se povećava. Možda baš ta raznolikost fosilnih nalaza čini dinosaure i njihovo proučavanje jako zanimljivim i impresivnim. Sve što znamo o dinosaurima, spoznali smo iz njihovih fosilnih nalaza. Paleontolozi proučavaju njihove kosti, zube, kandže, otiske stopala i drugo, pokušavajući tako rekonstruirati što je moguće više detalja i tako saznati što više o njima.

Dinosauri su zasigurno najfascinantnija bića koja su ikad postojala. Upravo je nevjerojatna raznovrsnost njihovih oblika, dimenzija, izgleda. Bilo ih je malih, ali brzih trkača, sporih i tromih divova, i mirnih i vrlo agresivnih, blagih, ali i opasnih čudovišta. Neki su bili "ukrašeni" krestama, pločama, bodljama i sl. Jedni su bili biljojedi, drugi mesojedi i lešinari, a neki i svejedi.

Svi dinosauri nisu živjeli istodobno. Pojedine vrste živjele su i nekoliko milijuna godina prije nego što se razvila neka druga, bolje prilagođena vrsta. Prvi dinosauri bili su maleni, kretali su se dvonožno, oslanjajući se na stražnje noge. Glavna razlika između njih i njihovih predaka je položaj nogu. Kod dinosaura noge su direktno ispod tijela (kao u čovjeka), a ne sa strane (kao kod većine gmazova). To je dinosaurima omogućavalo veću pokretljivost, pa su lakše dolazili do hrane ili bježali pred neprijateljem. Razvoj dinosaura naprosto je bujao, pojavilo se mnogo različitih vrsta od kojih su neke bile poprilično velike.

Kako niti jedan čovjek nije vidio živog dinosaura jer su svi izumrli desecima milijuna godina prije pojave čovjeka, sve što znamo o njima saznali smo iz njihovih fosilnih nalaza. Dinosauri su vrlo raznolika skupina životinja. Razlikuju se ne samo po veličinama, već i izgledom, prehranom, kretanjem itd. Možda je baš ta veličina to što najviše fascinira kod dinosaura, jer među dinosaurima bile su i najveće kopnene životinje koje su ikada živjele. Tako je npr. po znanstvenim procjenama Argentinosaurus, pronađen 2001. godine, bio dugačak oko 40 metara. Neki su dinosauri kao npr. Microraptor bili veliki svega 40-ak cm. Osim veličinom, dinosauri su se jako razlikovali i težinom, pa su neki težili samo nekoliko dekagrama, a neki i po nekoliko desetaka tona. Pretpostavlja se da je Argentinosaurus težio čak 100-tinjak tona, koliko teži danas najveća i najteža živuća životinja, plavetni kit (njegova je dužina oko 30 m, a težina čak preko 100 tona). Dinosauri su se međusobno razlikovali načinom prehrane. Neki su bili biljojedi (npr. Iguanodon, Triceratops, Diplodocus), neki mesojedi (npr. Compsognathus, Tyrannosaurus), a bilo je onih koji su jeli sve (svejedi) kao npr. Ornithomimus. Među dinosaurima bilo je vrlo spretnih i brzih trkača, ali i vrlo tromih i sporih. Bilo ih je dvonožnih i četveronožnih. U svakom pogledu bili su stvarno raznovrsni. Ipak, dinosaure dijelimo u dvije skupine prema građi njihova kukovlja. Paleontolozi tako razlikuju skupinu Saurischia - dinosaure koji imaju kukovlje nalik gmazovima, i skupinu Ornithischia – dinosaure s kukovljem sličnim ptičjim.

Rekorderi*:

  • najmanji – Microraptor, jer je bio dugačak 40-ak cm (veličina današnjeg zeca)
  • najbrži – Ornithomimus, jer je trčao brzinom i do 80 km/h (što je brže od današnjeg noja kojemu je nalikovao)
  • najkrvoločniji – Tyrannosaurus, jer je imao jako zašiljene i oštre zube dužine 20 cm
  • najdulji (prema pronađenim kostima) – Diplodocus, jer je bio dug oko 45 m (visok oko 25 m, a težak oko 50 tona)
  • najdulji vrat (u odnosu na tijelo) - Mamenchisaurus, jer je imao vrat dužine čak 11 metara, gotovo polovicu njegove ukupne duljine
  • najteži – Argentinosaurus, jer je težio oko 100 tona (do danas je ostao najteža kopnena životinja koja je ikad postojala)
  • najmanji mozak – Stegosaurus, jer je imao mozak veličine oraha, izuzetno mali u odnosu na dužinu tijela od 8 metara
  • najveća pandža – Baryonix, jer je na svakoj „ruci“ imao zavinutu kandžu dužine oko 30 cm
  • najveća lubanja – Torosaurus, jer je zajedno s koštanim «štitom» dužina njegove lubanje dosezala čak 2,5 m
  • najljepši - to ovisi o ukusu svakoga od nas, zar ne?

 

*napomena: novi nalazi mijenjaju popis «rekordera»

 

 

NAPOMENA

Paleontolozi znaju mnogo o životu i izgledu dinosaura, ali još uvijek ima puno nedoumica i neodgovorenih pitanja. Jedno od njih je boja kože. Zna se da su dinosauri imali grubu, ljuskavu kožu, poput današnjih guštera, ali koje je točno boje boja, ona bila još je uvijek nejasno. Ilustratori su, u suradnji s našim stručnjacima, obojali dinosaure prema novim znanstvenim spoznajama, ali i uz malu pomoć mašte.